Povijest vinarije

Uz dobra vina iz Erduta, šetnjom kroz povijest upoznajte vinariju, vinograde i dobru kapljicu čuvanu u podrumima Erdutskih vinograda…

Smatra se da je vinovu lozu u naše krajeve donio rimski car Probus (276. – 282.) u III. stoljeću i zasadio na Fruškoj gori, a otamo su je prenijeli u naše krajeve.

Ozbiljnije i organizirano bavljenje vinogradarstvom i vinarstvom na ovom području počinje 1730. godine u vrijeme Janoša Zuanija. Ovaj vlastelin gradi iste godine u krugu dvorca, za ono doba, uzoran vinski podrum. 1763. vlastelinsko dobro prelazi u vlasništvo obitelji Adamović Čepinskih. Dugo godina zatim, u drugoj polovini XIX. stoljeća vlasnik postaje Ervin pl. Cseh, veliki župan srijemske županije i hrvatski ministar u ugarskoj vladi.

Za vino lagano i pitko pročulo se i izvan granica naše zemlje, dospjevši na trpezu vlastele i careva. Ervin Cseh, posjednik 80 k. jutara vinograda, izlaže vino u Budimpešti i dobiva visoka priznanja i medalje.

Novija povijest piše stranice mira…

Ovdje u Erdutu potpisan je Erdutski sporazum, kojim je nakon Domovinskog rata uspostavljen trajni mir.

Vinarija danas

Erdut je selo u kojem se krije više povijesti nego u mnogim velikim gradovima svijeta. Erdutski vinogradi smješteni su na istočnim padinama Daljske planine uz rijeku Dunav, koja oplovljuje Erdut i čini ga poluotokom. Plantažni se vinograd pruža na plodnim lesnim nanosima u pravcu istok-zapad s najvišim kotama od 130 do 190 m, te se blago spušta prema jugu, a ta nadmorska visina je idealna za uzgoj vinove loze na tom pjeskovito-ilovastom tlu.

Tvrtka Erdutski vinogradi posjeduje koncesiju na 470 ha, a trenutno je pod vinogradima 420 ha, od toga su mladi vinogradi podignuti u periodu 2001.-2009. godine 350 ha, a samo 2009. godine 100 ha. Kako je površina vinograda u jednom komadu, plantaža slovi kao jedna od najvećih tog tipa.

Što se tiče sortimenta, bijele sorte čine 80% vinogradarskih površina, a crne 20% površina. Najzastupljenija bijela sorta je graševina s 55%, zatim chardonnay s 13%, rajnski rizling s 9% i traminac mirisavi 3%, a crne sorte zweigelt, pinot crni, frankovka, merlot, cabernet souvignon.

Kapacitet podruma Erdutskih vinograda je 6 milijuna litara ili 600 vagona vina i sagrađen je 1985. godine. Podrum je kombinirani, dijelom nadzemni, a dijelom podzemni. U nadzemnom dijelu podruma imamo inox cisterne od 5 i 10 vagona koje služe kao lagerske cisterne i cisterne za fermentaciju, svi moštovi fermentiraju na 15ºC. U podzemnom dijelu podruma nalaze se drvene hrastove bačve, oko 50 bačvi, zapremine od 1 vagona vina. U njima vino odležava do 6 mjeseci, ovisno o kemijskim i organoleptičkim metodama kojima se prati kad je vino spremno za punjenje. Ovdje vino dobiva osobnu kartu Erduta.

Erdutski vinogradi posjeduju i najveću bačvu na svijetu u upotrebi. Izradio ju je DIK Đurđenovac 1990. godine i njena zapremina je 75.000 litara ili 75 vagona vina. Rađena je metodom cijepanja od 109 hrastovih duga. Same duge su se sušile 10 godina, debljine su 22 cm. Bačva je okovana s 2,5 tone željeza, a njena razvijena površina je veličine stana od 150 m².

Ponosni na uspjehe i zahvalni na dobroj berbi, iz godine u godinu Erdutski vinogradi neumorno rade na podizanju kvalitete svojih vina…